Vrste drveća

Crni bor

Rod Pinus, sa više od 110 opisanih vrsta, predstavlja najveći recentni rod četinara. Prirodna distribucija roda ograničena je na severnu hemisferu, izuzev jedne populacije P. merkusii koja se nalazi južno od ekvatora na Sumatri [1]. Crni bor (Pinus nigra) je jedan od dugoživećih vrsta četinara, preko 400 godina. [2]. Ekološki faktori bitno utiču na maksimalnu visinu crnog bora, a u optimalnim uslovima može da izraste i do 40 metara u visinu. [2]. Može da se održi u krajnje ekstremnim uslovima nagiba i podloge, na često skeletnom zemljištu i na gotovo potpuno okomitim krečnjačkim, dolomitskim i serpentinskim liticama. Zbog toga predstavlja jednu od najvažnijih vrsta za pošumljavanje suvih i kamenitih terena [3]. Drvo crnog bora se koristilo u brodogradnji. Crni bor je cenjen i za uređenje, kako u parkovima (izolovano drveće ili u grupama), tako i u urbanom i industrijskom kontekstu zbog tolerancije na zagađenje.

Breza

Srebrna breza (Betula pendula Roth) i maljava breza (Betula pubescens Ehrh.) su kratkotrajne (životni vek je uglavnom od 90 do 100 godina), relativno male lišćarske vrste koje se javljaju u većem delu Evrope sve do centralnog Sibira [4]. Srebrna breza je drvo koje dostiže visinu od 30 m, a maljava breza retko prelazi visinu od 20 m. Iz razloga što može da toleriše širok spektar prirodnih uslova, a pre svega siromašna tla, breza se često koristi za obnavljanje i poboljšanje tla, tako da se druge vrste drveća mogu posaditi kasnije. Srebrna breza se koristi za pravljenje skupog furnira i ukrasnih proizvoda od drveta, dok se maljava breza koristi za proizvodnju celuloze i jeftinog ogrevnog drveta. Breze rastu u planinskim područjima, te su veom bitne u stabilizaciji tla i sprečavanju erozije zemljišta. [5]

Hrast kitnjak

Hrast kitnjak (Quercus petraea) je vrsta koja se sreće širom Evrope, od Skandinavije do Iberijskog, Apeninskog i Balkanskog poluostrva. Voli svetlost, plodnu i često stenovitu podlogu. Raste uglavnom na padinama i vrhovima brda. Odgovara im i velika količina svetlosti. Veoma retko se sreću čiste šume hrasta u prirodnim uslovima, uglavnom čini mešovite šume sa grabom (Carpinus betulus), javorom (Acer campestre, Acer platanoides) i dr. Sve veća potražnja za ovim drvetom i smanjenje prirodnih šuma, podstakli su razvoj savremenog uzgoja. Hrast kitnjak se koristi kao kvalitetno ogrevno drvo, drvo za gradnju i nameštaj. Takođe se od hrastovine prave veoma kvalitetna burad za vino i alkohol, a kroz istoriju se koristilo za izgradnju brodova. [6]

Cer

Cer (Quercus cerris) je poreklom iz Evrope i Male Azije i pokazuje snažnu morfološku promenljivost i ekološku prilagodljivost. Ima listopadne listove i jajolike žireve sa velikim kovrdžavim čašama, koje sazrevaju u drugoj godini (septembar – oktobar). Može dostići 30–35 m visine, sa pravim stablom do 2 m u prečniku i 5–5,5 m u obimu. Kruna je ovalna, široka i otvorena[7]. Hrastovi su neophodni sa stanovišta kruženja hranljivih sastojaka (protok energije), dostupnosti svetlosti, očuvanja i rehabilitacije tla, elastičnosti i zdravlja šumskog ekosistema. Takođe, oni doprinose funkcionalnoj, strukturnoj i raznolikosti vrsta i produktivnosti ekosistema. Hrastovi imaju sposobnost da izvršavaju te funkcije uglavnom zbog brze stope razgradnje listova i velikog variranja u oblicima i veličinama krunica. Pored toga, cer igra važnu ulogu u popunjavanju praznina u ekosistemu.[8]

Gorski javor

Gorski javor (Acer pseudoplatanus) je listopadno drvo iz velike familije Sapindaceae, sa primarnim rasprostranjenjem u centralnoj, istočnoj i južnoj Evropi i delu Male Azije. Ova vrsta je mezofilnog karaktera, i najčešće se javlja kao primešana u šumama bukve idući od brdskog pa sve do subalpijskog pojasa, što govori o sposobnosti prilagođavanja različitim svetlosnim i temperaturnim režimima. Gotovo da ne gradi čiste sastojine. Dobro podnosi senku i pod sklopom uspešno raste [9]. Zahteva duboka i humusom bogata zemljišta, različitog hemijskog karaktera i izražene tolerancije na alkalnost odnosno kiselost tla. Široke amplitude u odnosu na geološku podlogu. Ne podnosi jedino tešku glinu. Mezotermna vrsta, ali vrlo dobro prilagođena na aktuelne klimatske promene, i podnosi sušu [10].

Srebrna lipa

Rasprostranjenost joj je veoma velika, pronalazi se u Evropi, Americi, Aziji. U našim krajevima od prirode rastu bela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), krupnolisna lipa (Tilia platyphyllos) i sitnolisna lipa (Tilia cordata). Može da gradi čiste šume koje se u Srbiji nalaze u brdskim predelima Lajkovca, Avale i Vršačkog brega. Češće obrazuje mešovite sastojine sa bukvom, hrastom i javorom [11]. Srebrna lipa na području Turske se pronalazi na nadmorskim visinama između 60m i 350m nadmorske visine. Današnja rasprostranjenost proteže se od Balkanskog poluostrva do mađarskih ravnica, Karpata i dalje na istok do poluostrva Krim i Anadolije na nadmorskim visinama do 1200m nadmorske visine[12]. Spada u vrste koje se smatraju odličnom zaštitom za poboljšanje kvaliteta vazduha i uspešno uspevaju u urbanism sredinama gde je prisutno zagađenje vazduha. [13]

Izvor:

[1] Šarac Zorica, Doktorska disertacija (2014), UTVRĐIVANJE VARIJABILNOSTI I DIFERENCIJACIJE PRIRODNIH POPULACIJA PINUS NIGRA ARNOLD U SRBIJI KORIŠĆENJEM FITOHEMIJSKIH I MOLEKULARNIH MARKERA, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet. https://www.pmf.ni.ac.rs/download/master/biologija/radovi/2017/2017-06.06-st.pdf

[2] http://ies-ows.jrc.ec.europa.eu/efdac/download/Atlas/pdf/Pinus_nigra.pdf

[3] Pavlović M. (2018): Ekofiziološke adaptacije vrsta Pinus Nigra ARN., Aesculus Hippocastanum L. i Platanus Acerofilia (AIT.) WILLD. u urbanim sredinama sa različitim izvorom zagađenja-Doktorska disertacija, Biološki fakultet, Beograd

[4] www.stonelanegardens.com

[5] European Atlas of Forest Tree Species: Betula pendula, betula pubescens and other birches in Europe: distribution, habitat, usage and threaths, P. Beck, G. Caudillo, D. De Rigo, W. Tinner, 2016.

[6] European Atlas of Forest Tree Species: Quercus robur and Quercus petraea in Europe: distribution, habitat, usage and threaths, E. Eaton, G. Caudillo, S. Oliveira, D. De Rigo, 2016.

[7] www.euforgen.org/fileadmin//templates/euforgen.org/upload/Publications/Technical_g uidelines/Technical_guidelines_Quercus_cerris.pdf

[8] www.researchgate.net/publication/304004384_Changing_the_Potential_Distribution_of_Turkey_Oak_Quercus_cerris_L_under_Climate_Change_in_Turkey

[9] Cvjetićanin R., Brujić J., Perović M., Stupar V. (2015): Dendrologija. Šumarski fakulteti, 564 str. Beograd-Banjaluka.

[10] Milivoje Ćirić (1986), Pedologija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo

[11] dpps.org.rs/priroda/srebrna-lipa-tilia-tomentosa

[12] bioresources.cnr.ncsu.edu/resources/soil-characteristics-of-natural-silver-linden-tilia-tomentosa-moench-populations

[13] hdl.handle.net/11772/3258