Solarni sistemi u Srbiji

Solarna elektrtana na hladnjači ABD prom u Jevremovcu

Sve je jednostavnija upotreba solarnih sistema u Srbiji. Zakonski okvir koji uređuje ovu oblast, firme koje uvoze i postavljaju sisteme, konsultantske kuće koje pripremaju projektnu dokumentaciju i izvode proračune isplativosti postoje i uspešno posluju. Konkurencija na tržištu je sve veća, pa se firme bore da ponude što bolje uslove. Međutim, pojedinci se opredeljuju da ipak sami prođu kroz ceo proces.

U Jevermovcu kod Šapca na hladnjači „ABD Prom“ postoji solarna elektrana kapaciteta približno 600 kW. Prema dokumentaciji, snaga solarnog sistema koji je izgrađen na krovu hladnjače je 564 kW. Postavljeno je 1.978 panela, koji su deklarisani na 285 W. Oni na sebi imaju oznake da su jači za 10 W do 15 W. Što znači da je svaki panel snage između 295 W i 300 W. Zbog toga se računa da je snaga solarne elektrane približno 600 kW.

Solarni paneli su postavljeni na deset krovova hladnjače i to isključivo na stranama koje tokom većeg dela dana primaju sunčevo zračenje.

Pokazalo se da je efikasnost rada panela izuzetno dobra. Sunčevi zraci padaju na krovove koji su okrenuti ka jugu tokom celog dana, a na krovove koji su okrenuti ka severu zraci ne padaju uopšte i te strane krovova nisu iskorišćene. Proizvodnju struje moguće je pratiti preko aplikacije na telefonima.

Solarni paneli za hladnjaču su uvezeni iz nemačke firme Solar, inače su proizvedeni u Kini. Garancija ovih solarnih panela je 25 godina. Vlasnik firme, Aleksandar Jakovljević kaže da posle nekoliko godina očekuje manju proizvodnju struje, ali će vreme pokazati koliko će paneli zaista izgubiti na efikasnosti. Pored toga, firma planira da višak struje koju proizvede uz pomoć solarnih panela vrati u mrežu.

Sredstva od 72 miliona dinara sa PDV-om su bila neophodna za sve poslove koji uključuju panele, kablove, invertor i to je subvencionisano preko IPARD programa u vrednosti od 50%. Za apliciranje preko IPARD fondova neophodno je da objekti imaju građevinsku i upotrebnu dozvolu. Aleksandar Jakovljević ističe da je dokumentaciju prikupljao intenzivno šest meseci i da nije bilo nimalo lako. Da je želeo da višak struje ne plasira u mrežu onda bi mu bilo daleko lakše jer to zahteva manje dokumentacije.

IPARD program omogućava povraćaj sredstava, ali u slučaju izgradnje trafostanice koja je potrebna za ovaj tip elektrane, program ne pokriva finansiranje. Taj deo projekta je vredan devet miliona dinara i odnosi se na izradu trafostanice sa svom potrebnom opremom, uključujući i opremu za daljinsko upravljanje koja omogućava Elektrodistribuciji Šabac da upravlja trafostanicom u svakom trenutku. I pored toga što je investiranje bilo sprovedeno od strane firme „ABD Prom“, trafostanica je prešla u vlasništvo Elektrodistribucije, koja će je održavati i njome upravljati.

Solarna elektrana u Goričanima

„Dok razgovaram s prijateljima ili se igram sa sinom, znam da elektrana radi bez asistencije čoveka. Proizvodi zelenu električnu energiju, ublažava klimatsku krizu i donosi prihod. Uopšte ne moram da budem na lokaciji. Osećaj je neverovatan.ˮ Đorđe Samardžija

U selu Goričani između Čačka i Kraljeva radi solarna elektrana kapaciteta 25,6 kW. U nastavku je intervju sa Đorđem Samardžijom, dobitnikom Nagrade ,,Climate Smart Innovation Pioneer” Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, idejnim tvorcem, investitorom i vlasnikom ove elektrane.

Elektrana se nalazi u selu Goričani, u blizini državnog puta između Čačka i Kraljeva. Za potrebe izgradnje elektrane zakupljeno je 18 ari zemljišta na period od 25 godina. Parcela je blago nagnuta ka jugozapadu što je stvorilo uslove da se paneli okrenu direktno ka jugu, što je optimalna orijantacija.

Vlasnik elektrane je dve godine prikupljao papirologiju za ovaj projekat i tragao za lokacijom koja će ispuniti sve uslove. Lokacija za ovakve projekte je ključna stvar. Dobro izabrana lokacija, (osunčanost i mesto priključenja), kvalitet distributivne mreže, putna infrastruktura, može da investitoru solarne elektrane uštedi mnogo vremena i novca u proceduri projektovanja i ishodovanja dozvola. Jedan od glavnih razloga izbora parcele u Goričanima je to što pored parcele, duž puta prolazi niskonaponski vod (400 V), kojim se napajaju sve kuće u selu. Na udaljenosti od nekih 500 m je locirana trafostanica od koje ide srednjenaponski vod (10 kV).

Kada je započet projekat 2018. godine postojala su ograničenjada sistem do 50 kW snage može da se priključi na niskonaponsku seosku distributivnu mrežu bez dodatnih instalacija i investicija. Za elektranu preko 50kw snage potrebno je povezivanje direktno na trafostanicu, što je u ovom slučaju podrazumevalo investiranje u 500m kabla, a tada je za svaki 100m trebalo izdvojiti oko 100.000 dinara. Zahvaljujući novim propisima, došlo je do izmena koje bi trebalo da celokupnu proceduru priključivanja učine jednostavnijom.

Invertor poseduje funkciju daljinskog praćenja rada elektrane i moguće je pratiti proizvodnju električne energije na pametnim uređajima. Ukoliko se nešto pokvari, pokreće se alarm i obaveštenje stiže na telefonu ili kompjuteru. Đorđe kaže da je za sada proizvodnja nešto veća od početne procene koja na godišnjem nivou iznosi oko 30.000 kWh. To je u skladu sa očekivanom proizvodnjom struje iz solarnih sistema u Srbiji (1.200 kWh električne energije godišnje po instaliranom 1 kW ). Na primer, očekuje se da elektrana snage 5 kW proizvede oko 6.000 kWh. Elektrana u Goričanima je u oktobru proizvela ukupno 1.815 kWh, a projektovano je 2.400. To je znatno manje, ali zato je u septembru 2021. proizvedeno 3.100 kWh (a projektovano je 2.800). U julu 2021. je proizvedeno značajno više, tako da oscilacije postoje.

Projekcije za očekivanu proizvodnju je moguće proračunati uz pomoć dosta kalkulatora na internetu poput Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS).

Generalno, elektrana ne zahteva intenzivno održavanje. Ova lokacija nije u blizini industrijske zone, pa nije potrebno posebno čišćenje. Prašina ne predstavlja problem. Savremeni paneli imaju u sebi određene premaze koji površinu čine glatkom, tako da kiša spira prašinu. Za potrebe održavanja angažovan je lokalni tim koji izlazi na teren ukoliko se nešto nepredviđeno desi.

Solarni paneli na krovu vikendice na Goču

Aleksa Savić je u svojoj vikendici postavio sistem fotonaponskih solarnih panela. Bio je ljubazan da podeli s nama informacije koje bi približile primenu solarnih sistema čitaocima.

Sistem fotonaponskih panela je projektovan za vikendicu koja se nalazi na Goču i koja nije povezana na elektrodistributivnu mrežu, odnosno, ne postoji dovod struje do vikendice. Zadatak solarnih panela je da obezbedi električnu energiju za osnovne uređaje neophodne za prijatan boravak u vikendici kao što su: frižider, televizor, osvetljenje, cirkulaciona pumpa kotla za grejanje, bojler sa izmenjenim grejačem od 500 W.

Prema proračunima potrošnje kao i geolokacije (broj sunčanih sati, uglovi pod kojim sunčevi zraci padaju u različitim periodima) ustanovljeno je da šest ploča od po 150 W zadovoljava potrebe potrošnje. Shodno tome, na krov se montiralo šest ploča okrenutih ka jugu sa sistemom ručne promene ugla koji ploče zaklapaju sa horizontalnom ravni. Taj ugao je u letnjem periodu 32°, a u zimskom 64° kako bi efikasnost rada panela bila što veća, odnosno kako bi sunčevi zraci padali pod pravim uglom na ravan panela. Kako u najsunčanijim danima ne bi dolazilo do preopterećenja sistema, ugrađena su dva prekidača (po tri ploče na svaki) pomoću kojih se ploče mogu isključiti. Osim toga, ugrađen je kontroler koji je podešen da ne dopušta viši napon od 14,1 V kako ne bi došlo do oštećenja baterija, kao i da ne pušta napon ka invertoru ako je on niži od 10,5 V. To je urađeno sa ciljem da se baterija sačuva i bude dugotrajnija.

Kontroler se primenjuje radi upravljanja protokom električne energije (struje) u i iz baterija. Ukoliko dođe do prekomernog punjenja baterija može doći do njihovog oštećenja, slično tome, ukoliko se isprazne potpuno, može se javiti kvar baterije.

Procenjen potreban kapacitet baterija shodno broju panela je 600 Ah. Kako ne postoji jedna baterija tog kapaciteta (na 12 V) iskorišćene su tri baterije od po 200 Ah koje su vezane paralelno kako se ne bi sabrao napon (kako se ne bi dobila jedna baterija od 36 V). Napon do ploča dolazi preko kontrolera punjenja, a od ploča ide prema invertoru takođe preko kontrolera.

Električna energija koja se dobija iz solarnih panela je jednosmerna (DC), dok je energija iz mreže visokonaponska naizmenična (AC). Pomoću invertora omogućava se pretvaranje AC u DC.

Ovaj sistem, prema proračunima ima srednju dnevnu proizvodnju od 5 kWh. Naravno, letnja proizvodnja je daleko veća. Posebno u uslovima kada se pre podne ne koristi toliko energije i sva energija odlazi za punjenje baterija. Kada se baterije napune, sva energija koja dolazi od panela u toku dana je višak i ide direktno u potrošnju, dok se ona u baterijama čuva za period bez sunčevog sjaja, odnosno noć. Na taj način, odgovornim korišćenjem, sistem zadovoljava celodnevnu potrošnju.

Ova stranica je izrađena u okviru programa EKO-SISTEM: Podrška reformama u zaštiti životne sredine, koji sprovode Mladi istraživači Srbije, uz podršku Švedske preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju. Za sadržaj ovog materijala odgovoran je isključivo autor. Mladi istraživači Srbije i Sida ne dele nužno stavove i tumačenja izrečena u ovom materijalu.